Još jedna privilegija naslijeđena iz socijalizma nestaje

Riječ je o subvencioniranom radnom stažu, a ironijom sudbine njegovo ukidanje kao i rezanje mnogih drugih zasluženih i nezasluženih radničkih povlastica dopalo je upravo socijaldemokrate. Kad se za godinu dvije sreže sve što se srezati mora ispast će još kako je hadezeova vlast bila socijalno puno osjetljivija od socijaldemokrata i samo je pitanje dana kad ćemo ugledati grafit na kojem će pisati kako su “hadezeovci krali al su i nama dali”. Nije naravno u pitanju ni osjetljivost desnice ni bešćutnost ljevice, već prazna državna blagajna. U europskim zemljama obično desne vlade slove kao štedljive dok ljevica rasipa, a u nas je cijeli niz godina bilo upravo obrnuto. Podilaženje sindikatima, braniteljima, crkvi, studentima, učenicima, porodiljama, stvarnim i fiktivnim umirovljenicima i da dalje ne nabrajamo, omogućilo je hadezeovoj političkoj vrhuški lagodno osmogodišnje vladanje i zajamčen socijalni mir, a u takvom idiličnom okruženje moglo se dosta toga staviti i u vlastiti i u stranački sef. Ukratko, korumpirana vlast je uspjela korumpirati i velik dio društva.

Sad novca više nema i troškove treba rezati. Najprije je početkom tjedna najavljeno smanjivanje plaća u javnoj upravi i državnim poduzećima, a jučer je resorni ministar Mirando Mrsić najavio i znatno kresanje beneficiranog radnog staža. Beneficirani radni staž naslijeđen je iz bivšeg sustava i u suštini znači da vam se zavisno od zaposlenje godina dana radnog staža piše kao 14, a moguće i 18 mjeseci. U krajnjoj liniji to omogućava dosta raniji odlazak u mirovinu što porezne obveznike košta 600 milijuna kuna godišnje. Koliko je to novca najbolje govori podatak da je to više od proračuna Ministarstva malog i srednjeg poduzetništva. Točno je da postoje neka zanimanja poput balerina koje zaista ne mogu plesati nakon četrdesete i koje trebaju imati benificirani radni staž. No zašto bi to isto vrijedilo i za folkloraše čiji su napori neusporedivo manji nije jasno.

Nejasno je i zašto beneficirani radni staž imaju svi policajci – njih dvadeset i jednu tisuću, iako velik dio njih obavlja uredske poslove koji nisu ništa teži od uobičajenih činovničkih poslova. Točno je da policajac u šezdeset petoj godini nije “ptica trkačica” i teško će uloviti lopova, ali nema nikakvog razloga da ne sjedi na porti policijske postaje ili recimo uzima iskaze osoba koje su došli prijaviti krađu, nasilno ponašanje ili neko drugo kazneno djelo. Osim toga nije jasno zašto se policajci s godinama umjesto slanja u mirovinu ne raspoređuju na poslove primjerene svoj dobi. Inače policija je u Hrvatskoj jedno od većih poduzeća, a beneficirani radni staž ostvaruje nevjerojatnih dvadeset i jednu tisuću policajaca. No kad bi i htio ministar Ostojić ne bi mogao ukinuti ovu odredbu jer je oba regulirana Zakonom o policiji izmjenu kojeg je striktno zabranila Europska komisija. Da apsurd bude veći ni jedna europska zemlja  pa ni susjedna Slovenija koja je tu odredbu ukinula prije desetak godina ne pozna beneficirani radni staž za policajce u ovakvom obliku.

Beneficirani radni staž ostvaruju i tajni agenti koji uglavnom sjede po uredima, prisluškuju, saslušavaju, katkad prave i analize koje nitko ne čita, ali ti se narodski rečeno “nikad nisu vrući hladne vode napili” odnosno ne radi sa za radnu sposobnost teškim i za zdravlje opasnim poslovima. Ukratko njihov posao nije ništa teži od posla bankovnog činovnika.

Nije baš ni najjasnije zašto vozači tramvaja i autobusa gradskog prijevoza uz dodatak na noćni rad i iznad prosječne plaće, imaju beneficirani radni staž. Vozači kamiona takav staž nemaju pa se i ova privilegija može objasniti samo sindikalnim pritiskom baš kao i benificirani radni staž za pomorce koji plove unutar našeg akvatorija, i pri tom borave tjedan dana na brodu,a tjedan dana doma.
I ovdje se kao i u drugim slučajevima privilegija primjećuje da je uglavnom riječ o zanimanjima vezanim prvenstveno uz javni odnosno državni sektor. Jedan od takvih privilegija za koje su se vrli sindikati uspjeli izboriti je i nagrada za dvadesetogodišnju vjernost  državnoj službi. Uvedena je 2004. godine, a vrijedi od 1984. pa je čak i u tim sindikalnim krugovima posprdno proglašena “udbaškom nagradom”.

Ima tog još za rezati, a rezati moraju oni od kojih se to nije očekivalo, a reže se onima koji su uglavnom za njih glasovalo. Kako će sve to završiti za sad je nezahvalno prognozirati. Podsjećamo tek da su prve ozbiljnije naznake gubitka izbora trećesiječanjske koalicije uslijedile nakon rezanja prava i plaća liječnicima i medicinskim sestrama. A što je bilo kasnije znate i sami!

Beneficirani staž mogao bi se skresati i za 21 tisuću policajaca

Velika većina pandurije – njih 14 i pol tisuća – dobiva četiri mjeseca beneficiranog staža na svaku odrađenu godinu. Oko 6 i pol tisuća dobije dva mjeseca manje, dok samo 81 policajac dobije pola godine po godini rada. Dubravko Jagić, šef Sindikata policije ideju ministra Mrsića ocjenjuje skandaloznom: “Nama se ne može skidati beneficija i ne smije nam se skidati beneficija.

Što se pak tiče drugih europskih zemalja, na koje se poziva Mrsić, Jagić odgovara: “Nije istina da druge europske zemlje nemaju beneficiranog radnog staža – imaju ga, a one koje ga nemaju, lijepo i na fini način uređuju ono što treba uređivati, a što naša Vlada i naša zemlja ne zna napraviti, a to je da ti ljudi imaju bolje plaće i da imaju bolje mirovine.”

Ukine li beneficije, državi bi se moglo dogoditi da ostane bez policije, kaže Jagić.
U sindikatu djelatnih vojnih osoba pomirljiviji
Temeljem zakona beneficirani staž imaju sve djelatne vojne osobe, pa čak i sindikalist Radomir Delić priznaje da se u vojsci stvari trebaju srediti: “Beneficirani staž je kategorija koja je jednostavno nasljeđena iz bivšeg sustava i po meni danas ne bi ga trebali imat sve djelatne vojne osobe, dakle on je kategorija koja je nekada vrijedila za odlazak prijevremeni u mirovinu kada je odnos mirovine i plaća bio dobar. Danas ljudi žele raditi duže i mislim da bi se trebalo razgovarati.

Među tim djelatnim vojnim osobama, su i one koje su djelatne uglavnom po kancelarijama.
Ljudi u zapovjedništvima, u kojekakvim učilištima – svi po nekakvom pravu na odoru imaju pravo na beneficirani radni staž. S time će se Ministarstvo obrane sigurno pozabaviti, jer nije u redu da osoba koja sjedi u toploj kancelariji i vojnik koji drži stražu na nekakvom stražarskom mjestu ima isti beneficirani radni staž.

Osim beneficiranog staža, tu su još i dodaci poput onog na opasnost, na posebne uvjete posla kao što su dodaci na štetnost po zdravlje. Delić misli da bi se trebalo razgovarati o eventualnom ukidanju beneficiranog staža na način da se dio sredstava koji država uplaćuje ljudima da kao dodatak kroz plaću za vrijeme trajanja radnog staža, da im se omogući da rade duže i da kasnije temeljem tog dodatka ostvaruju veću mirovinu.

Tako bi vojska malo trgovala raznim povlasticama, ali pravo bi se za više od 20 tisuća sadašnjih djelatnika moglo svesti na polovicu.

Što s carinicima?

I dok će policija teško, a vojska lako, pitanje je što je sa trećom polugom države – carinicima. Predsjednik njihovog sindikata Božo Prka kaže da su im beneficiju već smanjili: “Donesena je izmjena uredbe po kojima u carinskoj službi nema više 16 mjeseci nego 14, za 2 mjeseca su nam smanjili beneficiju, i tu su uštedili nekoliko milijuna kuna godišnje.”

No s beneficiranim stažom ili ne, carinika će ionako nestati s graničnih prijelaza ulaskom u Europsku uniju.
Europskim režim će na granicama tako napraviti ono što se moglo unutrašnjim pravilima – da carinici prašinare na graničnim prijelazima gdje udišu ispušne plinove iz auspuha do neke godine života, a potom prelaze u kancelarije.

Škverani, kulturni djelatnici, željezničari, ZET-ovci i vozači kamiona na listi za ukidanje

Gdje će završiti škverani nitko ne zna, ali na listi za ukidanje nalazi se i dio njih. Vedran Dragičević iz Sindikata metalaca:

Radi se o svim zanimanjima koja rade na brodu i ukinuli su u jednoj fazi za određena zanimanja prije desetak godina beneficirani radni staž. Jeste nam drago ukoliko će se pojačavat zaštita radnika na radu, ali nam nije drago što im se ukida beneficirani radni staž jer se ta zaštita ne može postići za 2 dana.»

Na podugačkoj listi beneficiranih je dio djelatnika u kulturi; kao što su baletni i folklorni umjetnici te operni pjevači. Ljubica Pilić, tajnica Sindikata zaposlenih u kulturi kaže kako se takve promjene ne bi smjele raditi bez konzultacija sa strukom.

I nakon policije vojske i carine još smo na državnim jaslama. Na željeznici osim strojovođa pravo na beneficirani ima još cijeli niz zanimanja, nabraja  Zoran Maršić iz sindikata željezničara, ali sa tog popisa barem pomoćnici strojovođa više ne postoje.

Najavljenim revidiranjem beneficija u sindikatu baš nisu oduševljeni.

U sustavu željeznica trenutno nema uvjeta da bi strojovođe dočekali penziju na nekom kancelarijskom mjestu, a u Europskoj uniji praksa je da se strojovođi doplati razlika do pune mirovine.

Nakon strojovođa tu su vozači ZET-a, i vozači tramvaja i autobusa u gradskom prometu imaju beneficirani staž i kažu da im treba i njih štiti Zakon. No ni u ZET-u nema radnih mjesta da bi 2.100 vozače penziju dočekali na nekom drugom radnom mjestu u sustavu.

Rijetki ostaju sposobni raditi s višim godinama života, više je onih koji postaju invalidi. No ni plaće ni mirovine nisu im loše.

Vozači kamiona, a svi vozači kamiona iznad 7,5 tona što su već i obični dostavni kamioni imaju pravo na beneficirani radni staž. Ali kamiondžije voze za privatnike pa tu nema ni dobrih plaća ni beneficiranog staža.

K tome treba dodati sve čari privatnog sektora kao što je prijava na minimalac veli Miljenko Gocin iz sindikata autoprijevoznika.

Moram reći da imamo zabilježen slučaj gdje je jedan poslodavac odjavio sve svoje zaposlene sa 1.1. ove godine. Dao im je otkaz kao tehnološkom višku. Oni su otišli na Zavod za zapošljavanje gdje primaju naknadu od dvije tisuće kuna, a da su i dalje nastavili raditi kod istog tog poslodavca.»

Za utjerati svoje pravo na beneficirani staž od privatnika, dovoljno je reći –  hrvatsko pravosuđe.

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *