Sindikati podsjećaju na stari sporazum

Sindikati podsjećaju na stari sporazum: Vlada mora osigurati 4 milijarde za povećanje osnovice plaća

Želi li sa sindikatima potpisnicima Sporazuma dogovor, buduća vlada bi trebala vrlo brzo otvoriti razgovore o tom obvezujućem dokumentu starom sedam godina.

Šest mjeseci vladavine bivše vlade sindikati su čekali otvaranje stvarnih razgovora i pregovora o realizaciji sedam godina starog sporazuma koji bi mogao zatresti državne financije. Sugovornika za razgovore o, ponajprije, vraćanju oduzetih šest posto osnovice za izračun plaća u javnim službama, sindikati u bivšoj vladi i prije no što se raspala nisu imali. Nekoliko je sastanaka održano, stjecao se dojam da Banski dvori zapravo žele da se dokument, koji je stigao na naplatu koncem prošle godine, zaboravi. Koncem svibnja Božo Petrov, potpredsjednik propale Vlade zadužen za komunikaciju sa sindikatima najavio je da će ih u roku od dva tjedna pozvati na razgovor, no to se nikada nije ostvarilo. Sporazum težak nekoliko milijardi kuna tako će biti ozbiljan test za novu vladu.

Prijete sudski sporovi

Želi li sa sindikatima potpisnicima Sporazuma dogovor, buduća vlada bi trebala vrlo brzo nakon formiranja i prije no što krene u izradu proračuna za iduću godinu otvoriti razgovore o tom dokumentu. Svakoj bi vlasti, naime, bilo mudrije nastojati sa sindikatima postići dogovor jer bi u protivnom sudski sporovi državu mogli daleko više koštati.

Koncem prošle godine, nakon što je gospodarstvo dva uzastopna kvartala raslo dva posto, ispunjeni su uvjeti za realizaciju Sporazuma kojeg je sa sindikatima potpisala vlada Ive Sanadera. Naime, te 2009. godine Vlada je priznala da kriza nije mimoišla ni Hrvatsku te je zaposlenima u državnim i javnim službama oduzela šest posto osnovice za izračun plaća. Javne službe krenule su u industrijske akcije te je u konačnici sa njima potpisan Sporazum o uvjetima povrata osnovice na 5.415,37 kuna koliko je iznosila prije nego što im je u proljeće 2009. srezana. Samo povrat osnovice, odnosno njen rast za šest posto državnu kasu trebao bi stajati najmanje 1,8 do dvije milijarde kuna godišnje. No, realizacija kompletnog Sporazuma daleko je skuplja jer se njime predviđa i usklađivanje plaća u javnom sektoru s gospodarstvom što bi državu, prema procjenama, moglo stajati još najmanje dvije milijarde kuna godišnje. Ukupno bi tako realizacija Sporazuma zahtijevala da se proračunom osigura dodatnih najmanje četiri milijarde kuna godišnje.

Najskuplja tema

Sindikati mudro čekaju što će se dogoditi. O tako važnom dokumentu lani su odbili razgovarati s tada tehničkom vladom SDP-a. U novoj, formiranoj nakon mučnih pregovora sugovornike nisu našli, a hoće li u budućoj, tek predstoji vidjeti. Nisu se pritom sindikati previše brinuli, jer sporazum je utuživ, a u tu se avanturu mogu upustiti unutar idućih pet godina jer će nakon toga uslijediti zastara.

Sporazum o osnovici najskuplja je tema o kojoj bi buduća vlada sa sindikatima trebala sjesti i postići dogovor. Tim više jer su sindikati izražavali spremnost na mogući kompromis zbog stanja državnih financija. Prije donošenja proračuna valjalo bi i otvoriti razgovore o kolektivnim ugovorima u javnim službama, od Temeljnog kolektivnog ugovora preko nekolicine granskih koji ističu početkom prosinca. Svi bi ti razgovori, prema odredbama kolektivnih ugovora trebali krenuti tijekom rujna. No, to je teško očekivati. S državnim službama je Vlada u ostavci, praktično pet minuta prije njegova isteka kolektivnog ugovora, potpisala aneks kojim se taj ugovor produžuje na godinu dana i kojim se reguliraju dodaci na vjernost službi za koje sredstva ni u ovogodišnjem proračunu nisu osigurana. Kao što nisu bila osigurana za regres koji je u konačnici isplaćen, a nisu osigurana niti za božićnicu u javnim službama koju će buduća vlada trebati isplatiti u prosincu ove godine.

Budući ministar ili ministrica rada imat će i dodatni zadatak. Sa socijalnim partnerima – udrugom poslodavaca i sindikalnim centralama – trebat će održati žurne konzultacije oko minimalne plaće. Naime, i njen bi se iznos za iduću godinu trebao znati negdje uz donošenje proračuna. Prema postojećem zakonu, ona ne može iznosti manje nego u ovoj godini.

Izvor: novilist.hr

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *